Događaj

Konferencija šumske pedagogije “Zajedno – kako uključiti djecu i mlade u procese učenja, odlučivanja i planiranja”

Datum događaja: 

Petak, 2 Studeni, 2018

           

Od 2. do 5. listopada u Pudasjärvi (Finska) održana je 13. godišnja konferencija Europske mreže šumskih pedagoga (podgrupe FCN / FAO). Na konferenciji je sudjelovalo 100 sudionika iz 17 europskih država, Japana i Kine, ali i 50 učenika, uglavnom u dobi od 15 do 18 godina bilo je uključeno u radionice. Udruga Finnish Forest i 4H federacija, financijski su poduprle i organizirale kongres. To je bio prvi put u povijesti kongresa, da su se tinejdžeri i studenti pridružili kao sudionici. Tako je realiziran moto "Zajedno - kako potaknuti sudjelovanje djece i mladih u učenju, odlučivanju i planiranju". Time je konferencija u skladu sa UN Agendom 2030 i njezinih 17 ciljeva održivog razvoja (SDG) i sa Svjetskim akcijskim programom (WAP) za obrazovanje za održivi razvoj (ESD). WAP kao i SDG naglašavaju tinejdžere i mlade kao "agente promjene" kako bi postali donositelji odluka za bolju budućnost te kako bi se mogli nositi s rastućim izazovima širom svijeta. Četiri ključna govornika, koji su međusobno nadopunjavali jedni druge, znanstvenici su visokog ranga i stručnjaci za obrazovanje koji su nam dali važne uvide i prijedloge, kako povezati šumsku pedagogiju s participativnim konceptima. Marjaana Manninen (Savjetnica za obrazovanje u finskoj nacionalnoj agenciji za obrazovanje) predstavila je novi nacionalni nastavni plan i program u kojem ESD predstavlja prioritet. Dakle, nastavni planovi potiču škole i nastavnike da koriste okruženje na otvorenom za učenje, kako bi se naglasak stavio na sudjelovanju učenika. Također se škole intenzivno potiču na partnerstva s regionalnom i lokalnom zajednicom i njihovim interesnim skupinama. Nastavni program donosi nove pristupe u učenju kao što su "učenje temeljeno na fenomenu" ili "multidisciplinarni obrazovni moduli" koji kombiniraju različite predmete s projektno orijentiranim metodama poučavanja. To se primjenjuje i u nekim drugim europskim državama, ali finski način provedbe je drugačiji i vrlo participativan jer nastavni planovi i programi nisu dodijeljeni školama "top-down-pristupom", nego škola u otvorenom procesu uključuje sve partnere poput učitelja, učenika, roditelja ili lokalnih zajednica. Primjer kako se ti temeljni ciljevi mogu provesti u praksi impresivno je pokazao Mikko Lumme (ravnatelj Hirsicampus / Log kampus u Pudasjärvi). Objasnio je Hirsicampus kao "kreativno obrazovno okruženje" koje okuplja različite resurse, poput šuma i drveća, vode, lokalne hrane i zdrave prehrane ili tipičnih sportskih disciplina. Ovaj holistički pristup kombiniranja različitih dimenzija održivog razvoja doveo je do razvijanja vlastite školske filozofije Hirsicampusa, s posebnim naglaskom na suradnju različitih dobnih skupina učenika. Konačno, Nina Tokola (postdoktorski profesor, Sveučilište istočne Finske, "Svi projekti mladih") istaknula je ključne smjernice novog istraživačkog projekta koji nudi rješenja za sudjelovanje mladih i održivo blagostanje. Istraživači komuniciraju s tinejdžerima i mladima od 16 do 29 godina o njihovim vizijama za budućnost šumskih resursa te njihovoj vlastitoj ulozi i aktivnostima u tom okruženju, o ključnim idejama održivog razvoja, bioekonomije i zaštite okoliša. Oni također raspravljaju i analiziraju svoje želje za zapošljavanjem, intenzivno se usredotočujući na princip, "da se ne radi o budućim zanimanjima, već više o vještinama i kompetencijama". Kongres je ponudio veliki izbor od 15 različitih radionica (90 minuta) i oko 15 aktivnosti (30 minuta), s trenutno najboljim praksama i primjerima aktivnosti iz šumske pedagogije. Na kraju 13. Europskog šumarskog pedagogijskog kongresa sudionici i organizatori su donijeli slijedeće zaključke: - Šumski pedagozi se pozivaju da povećaju svoje aktivnosti koristeći participativne metode i projekte u stvarnim situacijama -Postoji hitna potreba da se razvije više sadržaja iz šumske pedagogije za tinejdžere i mlade, budući da su oni " agenti promjena" u svijetu u kojem se nastoje postići ciljevi održivog razvoja UN-ove Agende 2030 - Sa temeljnim ciljevima i kompetencijama edukacije za održivi razvoj još nisu upoznati nastavnici, a niti mnogi šumski pedagozi. Dakle, suradnja između škola, nastavnika i šumskih pedagoga zahtijeva dodatne konceptualne promjene i inpute - 14. kongres šumske pedagogije u Rigi, Latvija (1. - 4. srpnja 2019.) usredotočit će se na ove zadatke. Europski kongres šumske pedagogije organizira se svake godine kako bi se stvorila platforma za razmjenu iskustava i raspravu o aktualnim temama ili izazovima šumske pedagogije u Europi.



News
Media